Pršut i sir: Kako složiti savršenu platu (vodič)

Zazvonilo je. Ekipa stiže za dvadeset minuta. Hladno pivo je spremno, vino se ‘diše’ na stolu, a ja… ja vadim ‘tešku artiljeriju’. Ne, nije u pitanju komplicirana večera. U pitanju je ono što je postalo moj zaštitni znak, ritual koji spaja ljude brže od bilo čega drugog: savršena plata pršut i sir.

Dobrodošli. Ako ste ovdje, znači da, poput mene, shvaćate da plata nije samo hrpa narezanog mesa i sira. Ona je centar druženja. Ona je, kad se pravilno složi, malo umjetničko djelo.

Prošao sam dug put. Moje prve plate bile su… pa, recimo samo da su bile ‘funkcionalne’. Suhe, dosadne, nabacane. Kockice sira, par feta pršuta, kraj priče. Ali godinama učenja, putovanja, probavanja (i puno, puno ‘istraživanja’ po konobama Istre i Dalmacije), naučio sam tajnu. A tajna je u balansu. U priči.

Ovaj vodič nije samo popis sastojaka. Ovo je moja filozofija slaganja plate. Ovo je sve ono što sam naučio—često na teži način—kako bih od ‘nečeg za prigristi’ došao do ‘wow, tko je ovo radio?’. Podijelit ću s vama sve, od A do Ž. Od izbora onog pravog pršuta do malih trikova koji će vašu platu pretvoriti u zvijezdu večeri.

Zasučimo rukave. Idemo složiti remek-djelo.

Više iz kategorije Predjela (hladna i topla)

Pogačice sa sirom

Pohane tikvice

Ključni zaključci (Key Takeaways)

Evo najbržeg sažetka ako ste u žurbi (ali obećajte da ćete se vratiti i pročitati detalje!):

• Više je (skoro) uvijek više: Ne bojte se obilja, ali ključ je u raznolikosti, ne samo količini. Bolje tri savršeno različita sira nego pet sličnih.
• Balans je sve: Svaka plata treba nešto slano (pršut, masline), nešto slatko (džem od smokve, grožđe), nešto kiselo (kiseli krastavci, kapari) i nešto hrskavo (krekeri, bademi).
• Sobna temperatura je zakon: Najveća greška? Serviranje sira ravno iz frižidera. Sir mora ‘prodisati’ barem 30 minuta prije serviranja da bi oslobodio sve svoje arome.
• Jedite očima: Prije nego što itko okusi vašu platu, ‘pojesti’ će je očima. Boja, tekstura i aranžman su pola posla.
• Pršut i sir su zvijezde, ali… ‘Sporedni glumci’ (džemovi, orašasti plodovi, kruh) su ti koji ih čine legendama.

Zašto je plata s pršutom i sirom zapravo (skoro) umjetnost?

Živimo u brzom svijetu. Sve je instant, brzo, ‘za van’. Ali plata… plata je suprotnost tome. Ona traži da usporite.

Složiti dobru platu je čin promišljanja. To je gesta. Time govorite svojim gostima: “Stalo mi je. Uzeo sam si vremena da vam pripremim nešto posebno.” To nije samo hrana; to je doživljaj. To je ono što ja zovem ‘jestivi centar za druženje’.

Kad iznesete bogatu, lijepo složenu platu, što se dogodi? Ljudi se okupe. Nagnu se naprijed. Krene razgovor: “Jesi probao ovo?”, “Što je ovaj sir?”, “Dodaj mi onaj džem…”. Plata je katalizator. Ona potiče dijeljenje, ne samo hrane, nego i priča.

Umjetnost nije u tome da potrošite bogatstvo. Umjetnost je u tome kako kombinirate elemente. Kako spajate oštrinu Paškog sira s nježnom slatkoćom meda. Kako koristite jarko crvenu boju jagode da ‘razbijete’ bež tonove krekera. To je igra tekstura (hrskavo, meko, kremasto) i okusa (slano, slatko, kiselo, gorko, umami).

Vaša daska je vaše platno. A pršut i sir su vaše boje.

Sve počinje s nabavom… Gdje pronaći onaj pravi pršut?

Ne možete sagraditi kuću bez dobrih temelja. Ne možete složiti savršenu platu bez savršenog pršuta. Ovdje mnogi griješe. Odu u prvi supermarket i zgrabe prvo vakuumirano pakiranje.

To je greška.

Dobar pršut je investicija u okus. Trebate tražiti onaj koji je sušen vjetrom, s ljubavlju i strpljenjem. Trebate priču.

Sjećam se kad me stari prvi put odveo u jednu malu pršutanu u zaleđu Šibenika. Nije to bilo fensi mjesto. Obična kamena kuća, ali zrak… Zrak je mirisao na sol, dim i vrijeme. Vlasnik, čovjek opaljen burom, dao mi je da probam fetu koju je upravo odrezao. Ljudi moji. To nije bio pršut. To je bila poezija. Slatko, slano, s teksturom koja se topila u ustima.

“Vidiš, mali,” rekao mi je, “ovo ti je bura. Ovo ti je sol. Ovo ti je strpljenje.”

To tražite. Tražite strpljenje.

Dalmatinski vs. Istarski pršut: Koji je za vas?

Ovo je vječna debata, poput one o Beatlesima i Stonesima. A odgovor je… oba. Ovisi o tome što želite postići.

• Dalmatinski pršut: On je ‘macho’ tip. Sušen na buri, često blago dimljen. Ima intenzivniji, robusniji okus. Savršen je ako tražite jak karakter. Traži snažnog partnera, poput odležanog sira ili čaše Plavca Malog. On je ‘statement’.
• Istarski pršut: On je ‘gospodin’. Nema dima. Suši se isključivo na zraku, često premazan mješavinom papra, češnjaka i lovora. Nježniji je, suptilnije sladak, s orašastim notama. Fantastično se slaže s lakšim sirevima, dinjom ili čašom svježe Malvazije.

Moj savjet? Ako možete, imajte oba. Različitost je ključ. Ali ako birate samo jedan, razmislite o ostatku plate. Što će ga bolje nadopuniti?

A što je s drugim suhomesnatim ‘igračima’?

Iako se zove “pršut i sir”, nemojte se zaustaviti samo na pršutu. Hrvatska je riznica suhomesnatih delicija. Plata je savršena pozornica za njih.

Evo mojih favorita za ‘pojačanje’:

• Kulen: Slavonska legenda. Pikantan, papren, dubok. Treba vam samo par tankih feta da ‘zapali’ platu. On je budilica za okusne pupoljke.
• Buđola (ili vratina): Divan komad sušenog svinjskog vrata. Mramoriran masnoćom, što znači—okus! Manje je slana od pršuta, bogatija.
• Panceta: Nemojte je podcijeniti. Dobra, mesnata, sušena panceta, narezana na tanke, prozirne fete… topi se u ustima.
• Lokalne kobasice: Suha istarska kobasica s tartufima? Domaća češnjovka? Apsolutno. Daju rustikalni, domaći štih.

Ne morate imati sve. Ali dodavanjem još jedne ili dvije vrste mesa uz pršut, stvarate kompleksnost. Stvarate priču.

Sir: Kako odabrati ‘zvijezde’ koje će pratiti pršut?

Ah, sir. Druga polovica svetog trojstva. Ako je pršut snaga, sir je duša plate. Ovdje vrijedi pravilo ‘neparnog broja’. Tri, pet ili (ako ste baš ambiciozni) sedam vrsta sira. Zašto? Vizualno je ugodnije i tjera vas na raznolikost.

Kad biram sireve, razmišljam u tri kategorije:

1. Tekstura: Trebam nešto tvrdo, nešto polutvrdo i nešto meko/kremasto.
2. Mlijeko: Volim imati barem kravlji, ovčji i kozji. Svako mlijeko donosi svoj karakter.
3. Intenzitet: Od blagog i mliječnog do oštrog, odležanog i ‘funky’.

Koje su to “sigurne oklade” od sira?

Ako tek počinjete, evo ‘Dream Team-a’ hrvatskih sireva koji nikad ne razočara:

• Tvrdi: Paški sir. Ovo je obavezno. Kralj. Odležani (barem 12 mjeseci) Paški sir ima one divne kristaliće, oštru slanoću i dubok, orašast okus. On je savršena protuteža pršutu.
• Polutvrdi: Škripavac. Lička ikona. Znam, “škripi” pod zubima. Ali taj mliječni, blagi okus je fantastičan odmor od intenzivnih okusa. Djeca ga obožavaju.
• Mekani/Kremasti: Ovdje možete varirati. Mladi kozji sir? Fantastično. Dobra, kremasta gorgonzola (ili neki domaći plavi sir) za one hrabrije? Apsolutno. Čak i kvalitetna, svježa mozzarella ili burrata mogu unijeti divnu svježinu.

“Ne bojte se koze i ovce!” Zašto je raznolikost mlijeka bitna?

Moj stari je bio tip za ‘samo kravlji’ sir. Sve drugo mu je bilo… “čudno”. Trebale su mi godine da ga ‘preobratim’. Nemojte biti kao moj stari.

• Kravlji sir: Najpoznatiji. Može biti blag i putrast (poput mladog sira) ili oštar i orašast (poput odležanog trapista).
• Ovčji sir: (Kao Paški). Generalno su slaniji, intenzivniji, s travnatim, zemljanim notama. Divno se slažu sa slatkim džemovima.
• Kozji sir: Ima taj specifičan, ‘funky’, blago kiselkast okus. Mlađi su kremasti i svježi, dok stariji postaju tvrdi i opori. Ta kiselina je ono što vam treba—ona reže kroz masnoću pršuta kao nož kroz maslac.

Plata s tri vrste kravljeg sira je dosadna. Plata s jednim kravljim, jednim ovčjim i jednim kozjim je avantura.

Nije sve u ‘pršut i sir’. Koji su ključni ‘sporedni glumci’?

Evo tajne koju sam naučio: Pršut i sir privuku ljude. Ali ‘sporedni glumci’ su ti zbog kojih se vraćaju po još.

Ovo su dodaci. ‘Pribor’. Ono što popunjava praznine i pretvara dobru platu u nezaboravnu.

Kruh: Je li ‘običan’ bijeli dovoljan? (Spoiler: nije)

Bacite tu bijelu štrucu. Odmah. Kruh je vozilo za sve okuse na plati. Zaslužuje poštovanje.

Što vam treba? Tekstura i karakter.

• Domaći kruh s kiselim tijestom (sourdough): Onaj s tvrdom, hrskavom korom i mekanom, rupičastom sredinom. Njegova blaga kiselost je savršena.
• Baguette: Narežite ga tanko i tostirajte. Napravite croustine. Hrskavost!
• Kruh s dodacima: Kruh s maslinama. Kukuruzni kruh. Raženi kruh sa sjemenkama. Sve to dodaje novu dimenziju.
• Krekeri: Ne zaboravite krekere. Obični slani, krekeri sa sjemenkama, krekeri s ružmarinom… Treba vam taj hrsk.

Džemovi, med i… ajvar? Čime ‘začiniti’ platu?

Slatko voli slano. Ovo je temeljni zakon svake dobre plate. Trebate ‘most’ između jakog sira i slanog pršuta.

• Džem od smokve: Klasik nad klasicima. Ne možete pogriješiti. Slatkoća i one sitne sjemenke… savršeno uz Paški sir.
• Med: Tekuće zlato. Posebno dobar s plavim sirevima ili oštrim kozjim sirom. Malo meda na komadiću sira ublaži ‘udarac’ i spoji nespojivo.
• Džem od višanja ili borovnica: Ta voćna kiselina je divna.
• Ajvar: E, sad. Znam da zvuči čudno, ali probajte. Blagi domaći ajvar, sa svojom dimljenom notom paprike, može biti iznenađujuće dobar ‘partner’ uz neku domaću kobasicu ili pancetu. Idealno je imati barem dvije zdjelice: jednu slatku (džem/med) i jednu ‘slaniju’ (ajvar, chutney od luka, ili senf od cijelog zrna).

Jednom sam na Hvaru, u maloj konobi, probao sir s džemom od ljutih papričica. Ljudi moji. To je bilo otkriće. Slatko, ljuto, slano… sve u jednom zalogaju. Ne bojte se eksperimentirati!

Masline i kapari: Treba li vam ta slana ‘eksplozija’?

Da. Apsolutno da.

Vašem nepcu treba ‘reset’. Nakon masnog pršuta i kremastog sira, treba vam nešto da ga ‘očisti’. Tu nastupaju kisele i slane stvari.

• Masline: Nemojte samo istresti konzervu. Potražite dobre masline. Kalamata, zelene punjene… Idealno, mješavina. Začinite ih s malo maslinovog ulja, češnjaka i grančicom ružmarina.
• Kapari: Veliki, mesnati kapari. Njihova cvjetna slanoća je čudo.
• Ukiseljeno povrće: Mali cornichoni (kiseli krastavci), ukiseljene lučice… Bilo što hrskavo i kiselo.

Ovi dodaci su kao uskličnici na vašoj plati. Bude vas.

Voće i orašasti plodovi: Što dodati za svježinu i ‘hrskavost’?

Ovo je dio gdje dodajete boju i život.

• Grožđe: Crno i bijelo. Sočno, slatko, i puca u ustima. Vizualno je prelijepo.
• Smokve: Ako je sezona, svježe smokve su božanstvene. Ako nije, suhe smokve su jednako dobre.
• Bobičasto voće: Jagode, borovnice, maline. Njihova crvena i plava boja čine platu ‘živom’.
• Jabuke ili kruške: Tanko narezane. Njihova svježina i hrskavost su divan kontrast.

A onda, hrsk.

• Orašasti plodovi: Orasi (posebno uz plavi sir), bademi (tostirani!), pistacije (zbog boje!). Oni donose zemljani, bogati okus i prijeko potrebnu hrskavu teksturu.

Alat i daska: Na čemu zapravo servirate svoje remek-djelo?

Možete imati najbolje sastojke na svijetu, ali ako ih servirate na tužnom plastičnom tanjuru… ubili ste doživljaj.

Prezentacija je ključ. Vaša daska je pozornica.

Ja sam čovjek od drveta. Volim težinu i toplinu prave drvene daske. Daska od maslinovog drveta, sa svojim divljim, nepravilnim šarama, je sama po sebi umjetničko djelo. Teška daska od oraha ili hrasta također funkcionira.

Što je s onim modernim, crnim daskama od škriljevca (slate)? Izgledaju fantastično. Boje sira i voća doslovno ‘skaču’ s tamne pozadine.

Ključno pravilo: Veličina je bitna. Uvijek, ali uvijek, odaberite dasku koja vam se čini malo prevelika. Najgora stvar je pretrpana plata. Izgleda kaotično i jeftino. Trebate prostora da ‘dišete’. Trebate mjesta da stvorite one ‘rijeke’ pršuta. Obilje izgleda luksuzno. Pretrpanost izgleda stresno.

Osim daske, trebaju vam:

• Male zdjelice: Za masline, džemove, med. One su ‘sidra’ vaše plate.
• Noževi za sir: Svaki sir zaslužuje svoj nož. Ne morate imati set od dvadeset komada. Ali treba vam barem:
  1. Jedan oštar nož za tvrde sireve (poput Paškog).
  2. Jedan ‘lopatasti’ nož za polutvrde.
  3. Jedan nož za mazanje mekih sireva.

To pokazuje brigu i sprječava da vam cijela plata ima okus po plavom siru.

Umjetnost slaganja: Kako da vaša plata izgleda ‘wow’, a ne ‘kaotično’?

OK. Imate sastojke. Imate dasku. Sada slijedi zabavni dio. Slijedi ‘umjetnost’.

Godinama sam samo bacao stvari na dasku. Ali postoji metoda. Postoji redoslijed koji pretvara kaos u ljepotu. Zamišljajte to kao slikanje.

Korak 1: ‘Sidra’ – Gdje prvo idu zdjelice i sir?

Ne počinjite s pršutom. Počnite s najvećim komadima. To su vaša ‘sidra’.

1. Postavite zdjelice. Jedna u gornji lijevi kut, jedna u donji desni. Ili u trokut. One razbijaju površinu i daju vam strukturu oko koje gradite. Napunite ih (džem, masline).
2. Postavite sireve. Razmaknite ih. Nikad ne stavljajte dva sira jedan do drugog. Ako imate 3 sira, stavite ih u trokut. Ako imate 5, rasporedite ih. Ostavite mjesta između njih.
3. Kako rezati sir? Nemojte ga samo narezati na kockice. To je dosadno.
   • Tvrdi sir (Paški) možete narezati na trokutiće ili ga ostaviti u komadu (s nožem) i pustiti ljude da sami lome.
   • Polutvrdi (Škripavac) na štapiće ili fete.
   • Meki sir (Brie, Camembert) na trokute (kao tortu).
   • Plavi sir ostavite u komadu i samo ‘malo’ izmrvite rub.

Korak 2: ‘Rijeke’ od pršuta. Kako ga lijepo složiti?

Sada meso. Ovdje plata dobiva svoj ‘flow’.

Zaboravite na slaganje feta jedne na drugu. To je za sendvič, ne za platu. Trebate prozračnost i volumen.

• Metoda ‘Rijeke’ (S-krivulja): Uzmite fetu pršuta i nemojte je spljoštiti. Nježno je ‘presavijte’ u oblik slova ‘S’ i položite na dasku. Napravite ‘rijeku’ od pršuta koja teče između sireva i zdjelica.
• Metoda ‘Cvijeta’: Za veće fete (poput kulena ili buđole), možete ih lagano presaviti na četvrtine da izgledaju kao pupoljak ruže.

Nemojte da sve meso bude na jednoj hrpi. Razdvojite ga. Jedna ‘rijeka’ pršuta ovdje, mala ‘hrpica’ kulena tamo.

Korak 3: Popunjavanje praznina. Ovdje nastupa ‘kreativni nered’.

Sada imate dasku sa ‘sidrima’ (sirevi, zdjelice) i ‘rijekama’ (meso). Vidjet ćete praznine.

Sada je vrijeme da ih popunite. Ovo je moj omiljeni dio.

• Kruh i krekeri: Položite ih u ‘lepezu’ uz rub daske ili uz sir s kojim se dobro slažu.
• Voće: Grozdove grožđa stavite da ‘padaju’ preko ruba zdjelice. Narezane jabuke složite kao domine.
• Orašasti plodovi: Ovo je vaše ‘ljepilo’. Uzmite šaku badema i pospite ih u male praznine. Oni popune svaku rupu i dodaju teksturu.
• Garnish (Ukras): Posljednji dodir. Grančica svježeg ružmarina. Par listića svježeg bosiljka. To je kao potpis na slici. Daje život, svježinu i predivan miris.

Zlatno pravilo: Nema praznog prostora. Svaki milimetar daske treba biti pokriven. To je ono što stvara osjećaj luksuza i obilja.

Trik s bojama: Kako da plata ‘pjeva’ vizualno?

Razmislite o bojama. Ako je sve bež i smeđe (sir, pršut, krekeri, orasi)… dosadno je.

Trebate ‘pop’ boje:

• Zelena: Grožđe, masline, ružmarin, pistacije, narezani kivi.
• Crvena: Jagode, maline, cherry rajčice, džem od višanja, zrna šipka.
• Plava/Ljubičasta: Borovnice, tamno grožđe, suhe šljive.

Ne treba vam puno. Samo par strateški postavljenih ‘bombi’ boje i cijela plata će ‘živnuti’.

Što pijemo uz pršut i sir? Vječno pitanje vina (i piva!)

Složili ste savršenu platu. Izgleda kao milijun dolara. A onda netko otvori bocu… soka od naranče. Ne.

Piće je ključni dio iskustva. Ono što pijete može ili poboljšati ili uništiti sav vaš trud.

Crno, bijelo ili rosé? Vinski vodič za početnike.

Ne postoji jedno ‘pravo’ vino. Zato su plate super – tjeraju vas da probate različite kombinacije.

• Bijelo vino: Svježa, mineralna Malvazija Istarska je kao stvorena za Istarski pršut i mlade sireve. Njezina kiselina čisti nepce. Graševina je također siguran odabir.
• Crno vino: Uz Dalmatinski pršut i odležane sireve, treba vam nešto s karakterom. Plavac Mali je klasik. Njegove taninske note i aroma tamnog voća vole se sa slanoćom i dimom. Teran uz Istarski pršut je također ‘brak sklopljen u raju’.
• Rosé: Kad ste u nedoumici, poslužite rosé. On je ‘Švicarac’ vinskog svijeta. Dovoljno je lagan za sir, a dovoljno strukturiran za pršut. Savršen za ljetne večeri.
• Slatka vina: Nemojte bježati od Prošeka ili Muškata. Čašica slatkog vina uz komad plavog sira i orah… to je desert sam po sebi.

Iznenađenje večeri: Zašto craft pivo može biti savršen par?

Ja sam vinski tip, ali moram priznati… pivo može biti otkriće. Zaboravite običan lager. Govorim o craft pivu.

• Svijetli Ale (Blonde Ale) ili Pšenično: Njihova svježina i blaga voćnost super idu uz lakše sireve i pršut.
• IPA (India Pale Ale): Onaj ‘hopsani’, gorkasti okus. Ta gorčina je fantastična! Ona reže masnoću sira i pršuta kao luda. Probajte IPA-u s odležanim sirom. Iznenadit ćete se.
• Tamno pivo (Stout/Porter): Note kave i čokolade. Mislite da ne ide? Probajte ga s Paškim sirom. Hvala poslije.

A što za vozače? Bezalkoholne opcije koje nisu ‘samo sok’.

Uvijek imajte na umu one koji ne piju alkohol. I oni zaslužuju ‘doživljaj’.

• Kvalitetna mineralna voda: S puno leda i kriškom limuna ili naranče. Mjehurići čiste nepce.
• Domaći sokovi: Ne oni iz tetrapaka. Domaći sirup od bazge. Gusti sok od višnje maraske.
• Kombucha: Blago gazirana, fermentirana, kiselkasta… fantastična je uz sireve.

Česta pitanja (koja se sramite pitati) o platama

OK, riješimo par praktičnih stvari. Ovo su pitanja koja mi ljudi stalno postavljaju šapatom.

Koliko pršuta i sira po osobi? Zlatno pravilo da nitko ne ostane gladan.

Ovisi o ulozi plate.

• Kao predjelo / ‘grickalica’ prije večere: Računajte oko 50-70 grama suhomesnatog i 80-100 grama sira po osobi.
• Kao glavno jelo / jedina hrana na druženju: Duplajte. Slobodno idite na 100-120 grama suhomesnatog i 150 grama sira po osobi.

Uvijek je bolje da ostane, nego da fali. Plata koja se ‘očisti’ u prvih 10 minuta je znak lošeg planiranja. Želite da ljudi ‘pasu’ satima.

Mogu li složiti platu unaprijed?

Ovo je trik pitanje. Odgovor je: i da i ne.

Evo što MOŽETE napraviti unaprijed (par sati ranije):

• Narezati sireve.
• Pripremiti voće.
• Napuniti zdjelice džemovima i maslinama.

Evo što NE SMIJETE napraviti unaprijed:

• Složiti meso. Pršut će se osušiti na zraku, postati tvrd i promijeniti boju.
• Staviti krekere. Pokupit će vlagu od sira i postati gnjecavi.
• Narezati jabuke/kruške (potamnit će).

Moj proces: Sat-dva prije, sve si pripremim. Sireve narežem i držim pokrivene u frižideru. 30-40 minuta prije dolaska gostiju, vadim sireve (moraju na sobnu temperaturu!). Tek 15 minuta prije dolaska kreće ‘show’. Slažem meso, dodajem krekere i voće.

Tako je sve svježe, a sir je savršene temperature.

Moja ‘tajna’ filozofija: Plata je više od hrane

Za kraj, želim vam reći zašto mi je sve ovo toliko važno.

Prošli Božić. Kuća puna. Stari kuha sarmu, sestra peče kolače, klinci trče… kaos. Ja sam zadužen za ‘predjelo’. U svoj toj buci i strci, uzeo sam si pola sata. Sam u kuhinji. Složio sam najveću platu koju sam ikad napravio. Drvo masline, puno svega.

Kad sam je iznio u dnevni boravak, dogodilo se nešto magično.

Sve je stalo. Na deset sekundi, nastao je muk. Samo “Wow.”

I onda su se svi okupili. Počelo je grickanje, pričanje, smijeh. Ta plata nije bila samo hrana. Bila je otok mira usred kaosa. Bila je centar oko kojeg smo se svi ponovno povezali.

To je za mene ‘pršut i sir’. To nije recept. To je emocija. To je dijeljenje. To je najlakši način da ljudima kažete “volim vas” bez da to kažete.

Vaš red za ‘savršenu’ platu

Pročitali ste moj vodič. Upili ste filozofiju. Vidjeli ste metodu.

Sad je red na vama.

Nemojte se bojati. Ne postoji ‘pogrešna’ plata. Postoji samo vaša plata. Možda prvi put neće biti savršena. Možda ćete zaboraviti med. Ali bit će vaša. Bit će napravljena s namjerom.

Iskoristite ovaj vodič kao temelj. Ali onda… igrajte se. Dodajte svoj omiljeni sir. Ubacite onaj ludi džem koji ste našli. Prekršite pravilo.

Jer savršena plata nije ona koja slijepo prati upute. Savršena plata je ona koja okuplja vašu ekipu i stvara uspomene.

Sad idite i stvarajte.

Često postavljena pitanja – Pršut i sir